Negdje je zabilježeno da je prvi automobil na prostorima bivše Jugoslavije registriran 1901. u Zagrebu, a prvi automobil na osječkim ulicama viđen je 25. rujna 1900. kad je dovezao nekog Francuza s imanja grofa Normanna iz Valpova. Pojava automobila bila je u Osijeku, kao uostalom i u drugim gradovima prije Prvog svjetskog rata, prava senzacija. Prema jednom popisu automobilista iz 1912., od ukupno 190 automobila, kojih je tada bilo na području Hrvatske, u Osijeku je bilo pet, a od 30 motornih dvokolica Osijek je imao tri. Prvi automobilski klub osnovan je u Zagrebu 1906. dok je u Osijeku, slijedom ratnih zbivanja i poslijeratnog oporavka osnovan dvadeset godina kasnije.
“Auto-moto klub Slavonac” slijednik je i nastavlja tradiciju “Moto kluba Slavonac” koji je osnovan 26. lipnja 1927. Klub je počeo rad s 26 članova, a među najzaslužnijima za njegovo osnivanje bili su Srećko Goldštajn, dr. Šefer, J. Pralinić, M. Matasović, Martin Gembeš i braća Müller. Prvi mu je predsjednik bio dr. Aleksandar Šebeh, a drugi od 1930. nadalje, Kornelije Šeper, poznati vlasnik pivovare u Osijeku.
Grad Osijek je 1925. donio prve Propise za šofere i vlasnike automobila. Bilo je potrebno skrenuti pozornost vozačima da svojom nepažnjom stavljaju „u opasnost tjelesnu i i životnu sigurnost građana, smetaju kolnom prometu i rasprostiranjem dima , dizanjem prašine i nesnosnom bukom ometaju i ozlovoljuju pučanstvo“.
Klub je bio izuzetno aktivan i već u srpnju 1927. održana je utrka Osijek-Borovo-Bršadin-Osijek. U suradnji s Biciklističkim klubom Tomislav i Nogometnim klubom Hajduk zatražili su od gradske uprave proširenje staze i igrališta koje BK Tomislav izgradio ranije prema standardima Međunarodnog olimpijskog odbora. Naime, staza je bila preuska i opasna za motocikliste, pa je Grad početkom 1928. udovoljio njihovom zahtjevu. Kad je staza bila uređena, 2. rujna 1928. “Slavonac” je priredio prvu motoutrku na koju je pozvao goste iz cijele tadašnje države, a jedna od najvećih utrka koju je organizirao, održana je jedanaest godina kasnije, odnosno 7. rujna 1939. Na njoj su sudjelovali vozači Hrvatskog motokluba Zagreb, Motokluba “Sremac” iz Vinkovaca, Motokluba “Brod na Savi” i drugi. Jedan od pobjednika, uz Antona Uroića bio je i osječki vozač Maks Cimer. Moto klub je osim sportskih priredbi bio uključen i u humanitarne i kulturne aktivnosti pa je tako organizirao sportske i humanitarne utrke motociklista. Povjesničari o napretku “Moto kluba Slavonac” govore i kroz podatak da je 1932. imao svoj lijepi dopisni memorandum s pečatom. Nažalost, malo je sačuvanih dokumenata iz tog vremena, a Klub se najvjerojatnije raspao tijekom Drugog svjetskog rata.
Nakon rata ljubitelji motoristike djeluju kao sekcija Fiskulturnog društva “Udarnik“ pod vodstvom iskusnog motociklista Josipa Pavlinića. Upravo on uz pomoć Antuna Blaževića, Rudike Capića, Slavka Kraljića, Antuna Kezerlea, Dragutina Flama, Mirka Voriha, Ivana Gerbea, Ivana Pavlića i Kuzme Cerjaka osniva Automoto društvo „Slavonac“ pri komisiji „Tehnika i sport“. U prvim poratnim godinama društvo je glavnu brigu posvećivalo obuci stručnih osoba i pružanju pomoći oko osposobljavanja motornih vozila i vozača. Automoto društvo “Slavonac” bilo je prvo društvo u Jugoslaviji koje je održavalo tečajeve prometnog odgoja u osnovnim školama još 1949. Iz tog vremena zabilježen je i podatak o prvom nastupu žene na motorkotaču. Bila je to Tereza Olajoš koja je 1948. nastupila na moto-crossu vozeći ILO od 125ccm.
Svoje prve prostorije AMD „Slavonac“ imalo je u Ulici Republike 8, u neposrednom susjedstvu automehaničara Ivana Gerbea, zbog čega je često dolazilo do nesporazuma tko je vlasnik alata i strojeva, jer su se svi koristili onim što je bilo u velikom dvorištu i radionicama. Gradnjom Blok-centra društvo se preselilo u Gundulićevu ulicu na mjesto bivše Fitosanitetske stanice, a jedan dio tehničkog centra preseljen je u Dunavsku ulicu 61. Konačni smještaj društvo dobiva gradnjom centra na Čepinskoj cesti u kojemu djeluje od 1.kolovoza 1967.
AMD „Slavonac“ organizirao je brojne utrke, uglavnom gradskim ulicama, te sudjelovao na utrkama u okruženju. Već 1953. održana je prva međunarodna moto utrka, a tradicija je nastavljena sve do polovine sedamdesetih godina. Društvo je dugo godina bilo aktivno u organiziranju speedway-utrka pa je 1955. zatim 1963. i 1966. godine Osijek bio domaćin i svjetskog prvenstva u speedwayu. Društvo je uspostavilo suradnju i s klubovima u Mađarskoj, s kojima su organizirana druženja i rally utrke na relacijama Osijek-Pecs i Osijek-Kaposvar. Cijelo vrijeme društvo je aktivno sudjelovalo u promidžbi automobilizma, održavalo je razne tečajeve, stručna predavanja i javne akcije u prometu, ponajprije za mlade i školsku djecu pa se natjecanja školske djece i mladeži provode i danas. Svojom autoškolom društvo je osposobilo stotinjak tisuća vozača raznih kategorija. Članovi i aktivisti Automoto društva “Slavonac” dobili su mnoga priznanja za svoj uspješan rad na širenju tehničke kulture, posebno na području automobilizma i motoristike.
Kad je na požeškog trgovca rakijom Žigu Brihtu 5 rujna 1908. svojim seoskim kolima naletio Josip Bogady iz Šodolovaca, tog trenutka nije bio svjestan da će ta nezgoda biti registrirana kao prva “automobilska nesreća”. Prvo “ludovanje” dogodilo se samo tri dana kasnije. Za to vrijeme “nečuvenom brzinom” jurio je Kapucinskom ulicom neki stariji stražmeštar koji je gotovo pregazio jednu ženu, i toliko uplašio konje nekog seljaka da su skrenuli u crkveni vrt.
AMD “Slavonac” dalo je znatan doprinos u Domovinskom ratu za suverenu Republiku Hrvatsku zbrinjavanjem i osposobljavanjem vozila Hrvatske vojske i građanstva te stavljanjem na raspolaganje svojih resursa. Kako je društvo tijekom Domovinskog rata pretrpjelo iznimno velike ratne štete, krenulo se u obnovu Automoto društva “Slavonac”, a od 1995. godine Automoto kluba “Slavonac” ulaganjem u proširenje carinskog smjestilišta, kupnju poslovnog prostora, uređenje autoservisne radionice, nabavu opreme za radionicu, nabavu novih vozila, uređenje prometnog vježbališta i dr.
AMK “Slavonac” aktivni je sudionik svih dosadašnjih natjecanja učenika osnovnih škola “Sigurno u prometu” ali i prijašnjih natjecanja iz prometne kulture. Natjecanje “Sigurno u prometu” provodi se od 1993., a organizira se na području cijele Hrvatske s ciljem stjecanja znanja, vještina i navika školske mladeži potrebnih za sigurno ponašanje u suvremenom prometu. Prometno-odgojna akcija “Sigurno u prometu” sastoji se od teorijskog i praktičnog natjecanja učenika osnovnih škola u dobi od 10 do 12 godina, a godišnje se u natjecanje uključi do 200 učenika. Članstvu i članskim pogodnostima, kroz cijelo vrijeme postojanja, poklanjala se velika pozornost te je klub imao do 5.000 članova.
Danas klub obavlja poslove učlanjivanja, poslove pomoći na cesti (prijevoz vozila i otklon kvara na cesti), poslove izdavanja međunarodnih vozačkih dozvola i punomoći za upravljanje tuđim vozilom u inozemstvu, poslove čuvanja i smještajavozila pod carniskim nadzorom, a na autopoligonu obavlja se osposobljavanje polaznika autoškola i provođenje dijela vozačkog ispita, dok je servisna radionica u funkciji popravka i održavanja vozila.
Od Drugog svjetskog rata do danas predsjednici AMD / AMK „Slavonac“ bili su: Antun Blažević, Franjo Katalenac, Oskar Keler, ĐukaDrkulec, Vinko Žiroš, Nikola Šašić, Jaroslav Bouše, Gustav Ostojić, Mile Davidović i Marin Pajić.
Od Drugog svjetskog rata do danas sekretari/tajnici AMD / AMK „Slavonac“ bili su: Josip Pavlinić, Rudi Capić, Josip Bačmaga, Josip Kuna, Milutin Vujnić, Josip Runje, Luka Lazić, Lazo Bošnjak, Slobodan Đopalić, Marin Pajić i Zdenko Lupinski.
Budite uvijek u toku te popratite zadnje novosti, obavijesti i sve vezano uz sigurnu vožnju
Zbog zaigranosti i prometnog neiskustva djeca su najosjetljiviji sudionici u prometu i od vozača se očekuje pojačan oprez
Po dvoje prvoplasiranih djevojčica i dječaka predstavljat će OBŽ na državnom natjecanju u Zadru krajem svibnja
Projekt djeluje na ponašanje srednjoškolaca, te stjecanje pozitivnih stavova o njihovoj ugroženosti u prometu
Auto-moto klub “Slavonac” Osijek
