Osobno prijevozno sredstvo je vozilo koje nije razvrstano niti u jednu kategoriju vozila sukladno posebnim propisima, bez sjedećeg je mjesta, a čiji radni obujam motora nije veći od 25 cm³ ili čija trajna snaga elektromotora nije jača od 0,6 kW i koje na ravnoj cesti ne može razviti brzinu veću od 25 km/h, odnosno čija najveća konstrukcijska brzina ne prelazi 25 km/h (vozilo koje se može samo uravnotežiti, monocikl s motornim ili električnim pogonom, romobil s motornim ili električnim pogonom i sl.). Ova definicija jedna je od najvažnijih novosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama koji je stupio na snagu danas, 30. srpnja. Donosi uz to i prilagođene ostale odredbe Zakona koje se odnose na njihovo sigurno sudjelovanje u prometu, način korištenja površina po kojima se mogu kretati, te uvjete koje moraju ispunjavati vozila i njihovi vozači (nošenje zaštitne kacige) prilikom sudjelovanja u prometu.
Vozači osobnog prijevoznog sredstva, te vozači bicikala, ne smiju upravljati vozilom koristeći slušalice na ili u oba uha, čime bi se umanjila mogućnost reagiranja i sigurnog upravljanja vozilom. Kršenje ove odredbe sankcionirat će se novčanom kaznom u iznosu 300 kuna.
Novim se Zakonom povećava i iznos kazne za prekršaj neprilagođene brzine pri počinjenju prometne nesreće s 500 na tisuću kuna.
Još je jedan novi pojam unesen u Zakon. Naime, dodatno se propisuju površine kojima je vozač dužan prilagoditi brzinu kretanja vozila. U Zakon su uvedene “druge površine”, kako bi regulativa i u tom dijelu bila primjenjiva i na novouvedene kategorije vozila.
Definirani su i novi pojmovi, kao što su “zona prometa u zaštićenoj kulturno-povijesnoj cjelini i kontaktnoj zoni”, “pomoćna pješačka sredstva”, “jahač” i “automatizirano vozilo”. Ovime se po prvi puta regulira sudjelovanja jahača u prometu na cestama, a uvodi se i novi pojam koji označava potpuno automatizirano vozilo, odnosno vozilo koje se može kretati na cesti bez prisutnosti vozača (potpuno automatizirano vozilo bez upravljača). Propisuje se i sankcija za vozače koji koriste vozila s ugrađenim sustavima za pomoć vozaču (djelomično automatizirano vozila) na način da vozilo upravlja samostalno, a pritom, dakle za vrijeme vožnje, vozači niti ne sjede na vozačkom sjedalu, čime nisu u mogućnosti reagirati u nepredviđenim slučajevima.
Najžešće rasprave izazvala je izmjena članka 233. kojom se uvodi obveza svim liječnicima, odnosno liječniku koji je obavio pregled ili je liječio vozača te izabranom liječniku, da sukladno pravilniku kojim se propisuju zdravstveni pregledi vozača i kandidata za vozače, upozore vozača o privremenoj nesposobnosti, koja ne može biti dulja od šest mjeseci. Stoga i ne čudi svojevrsne „odgoda” primjene ovog članka jer će odredbe o privremenoj nesposobnosti vozača za upravljanje vozilom stupiti na snagu danom donošenja izmjena Pravilnika o zdravstvenim pregledima vozača i kandidata za vozače, koji je u nadležnosti Ministarstva zdravstva u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Liječnici su u obavezi dano upozorenje evidentirati i u medicinskoj dokumentaciji. Po isteku roka o privremenoj nesposobnosti vozač se neće upućivati na ponovni liječnički pregled. Za liječnike koji ne obavijeste vozača o privremenoj nesposobnosti te podatak o tome ne evidentiraju u medicinskoj dokumentaciji, kao i za vozače koji će upravljati vozilom u prometu na cesti za vrijeme dok im je izdano navedeno upozorenje liječnika o privremenom zdravstvenom stanju propisane su prekršajne sankcije.
300 kuna je kazna za vozača koji u prometu na cesti upravlja vozilom koje nema kutiju prve pomoći
Napokon novi Zakon ujednačava s europskim propisima i jasno definira koridor za prolazak vozila hitnih službi na prometnicama s više od dvije prometne trake, pri postupanjima interventnih službi u hitnim situacijama.
Izmijenjeni i dopunjeni Zakon regulira zabranu parkiranja vozila na mjestima namijenjenim samo za punjenje električnih vozila i omogućuje sankcioniranje nesavjesnih vozača kao i premještanje vozila koja ne koriste usluge punjenja, a parkirana su na mjestima namijenjenim samo za punjenje električnih vozila.
Novim Zakonom detaljnije se uređuje postupanje prema vozačima motornih vozila kojima su, kao pravna posljedica pravomoćne osude za određene prekršaje iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama određeni i upisani negativni prekršajni bodovi u evidenciju, a imaju vozačku dozvolu izdanu u državi članici Europskog gospodarskog prostora ili inozemnu vozačku dozvolu. Propisana je i mogućnost da se osobi koja počini prometni prekršaj koristeći vozačku dozvolu izdanu u državi članici Europskog gospodarskog prostora ili inozemnu vozačku dozvolu, umjesto zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom može primijeniti zaštitna mjera zabrane korištenja vozačke dozvole na području Republike Hrvatske, u trajanju od mjesec dana do dvije godine.
